Općina Zagvozd smještena je u podnožju planine Biokovo u Dalmatinskoj Zagori. Mjesto Zagvozd, tada pod nazivom Montanese, prvi put se spominje 533. godine na drugom crkvenom saboru u Solinu. Naziv Zagvozd složenica je riječi "iza gvozda" što znači iza planine.
Prema popisu stanovništva iz 2001. godine na području općine Zagvozd koja zauzima 134 km2, živi 1642 stanovnika (12 stanovnika po km2). Mještani žive u sedam naselja koja se sastoje od sedamdesetak zaselaka. Naselja su Biokovsko Selo, Krstatice, Rastovac, Rašćane Gornje, Zagvozd, Župa i Župa Srednja. Općinsko središte nalazi se u Zagvozdu na 470m nadmorske visine.
Velik dio općine (40,6%) nalazi se u sklopu Parka prirode Biokovo čija je površina 193.365 km2. 30,8% Parka prirode nalazi se u općini Zagvozd.
Jedan od najpoznatijih povijesnih spomenika u Zagvozdu je stećak-sarkofag "Vukov greb" koji se nalazi na lokaciji Golubinčina kod Vukova Doca uz cestu D-62 prema Splitu. Na južnoj fasadi stečka prikazan je prizor iz lova te konjanik s mačem. Stečak je izložen u Parizu 1963. godine, u Sarajevu 1970. te u Budimpešti 1972. godine. Na izvornu lokaciju u Zagvozdu vraćen je 1974. godine.
U blizini stečka "Vukov greb" nalazi se i Zaranč ploča. Ispod ploče nalazi se grob na koji je uklesana 1645. godina. Don Petar Kaer, koji je grob je otvorio 1877. godine, 1645. godinu spominje kao godinu koja je uklesana na više mjesta u Zagvozdu. U grobu je pronađen ljudski kostur. Don Petar Kaer navodi da se pokraj Zaranč ploče nalaze još četiri groba međutim dr. Katić tvrdi da grobove 1935. godine nije pronašao.
Na predjelu Turski Klanac, ispod zaseoka Drljići uz Francusku cestu nalaze se ostaci stare kule glasovitog Hasan-age Arapovića čije je ime sačuvano u pjesmi Hasan Aginica. Prema narodnoj predaji Hasan-aga se, nakon ranjavanja, liječio na Grabovniku - biokovskoj uzvisini nasuprot njegove kule. Kula je bila smještena na sredini zagvoške visoravni na strateški važnom mjestu s pregledom čitavog okoliša. Od kule danas su sačuvana dva bunara koji se nazivaju Hasanaginicini bunari.
U rimsko je doba kroz Zagvozd prolazila važna prometnica koja je polazila iz Salone te išla preko Trilja, Šestanovca, Zagvozda, Golog brda i Slivna. Za vrijeme francuske vladavine istom trasom izgradila se "Francuska cesta" koja je u Zagvozdu skrenula prema Turiji u smjeru Vrgorca. U izradi prometnice, od 1806. do 1809. godine, sudjelovali su svi stanovnici koji su svoju dionicu puta morali izraditi u dogovorenom roku. Francuska cesta asfaltirana je 1967. godine.
Zagvoške crkve
Na području općine Zagvozd izgrađeno je devet crkava i kapela te veći broj kapelica.
Župna crkva Gospe od Karmela izgrađena je 1963. godine u Butigama, središtu Zagvozda. Izvorne je izgrađen jedan zvonik. Sredinom osamdesetih godina postojeći je zvonik podignut 10 metara, a izgrađen je i drugi zvonik.
Neposredno uz crkvu Gospe od Karmela nalazi se crkva Svih Svetih izgrađena 1636. godine za vrijeme turske vladavine. Nad pročeljem crkva ima zvonik za jedno zvono. Temeljito je obnovljena 1973. godine pri čemu je unutrašnjost dobila današnji izgled.
Na mjesnom groblju u Zagvozdu nalazi se crkva Uznesenja Marijina. Crkva je izgrađena oko 1620. godine, također pod turskom vladavinom. Zanimljivo je da je ovo prva crkva izgrađena na prostorima pod turskom okupacijom za vrijeme okupacije. U crkvi se nalaze dva groba. Za jedan grob vjeruje se da pripada đakonu Petru Miliću. Crkva je obnovljena 1973. godine pri čemu je svetište uređeno po novim liturgijskim propisima.
Na mjesnom groblju u Gornjem Rastovcu nalazi se crkva Svetog Križa sagrađena 1630. godine. I ova crkva izgrađena je za vrijeme turske vladavine te obnovljena 1973. godine. Nad pročeljem je zvonik za jedno zvono.
U Donjem Rastovcu nalazi se i crkva Svetog Stjepana sagrađena 1863. godine te kapela Gospe od Zdravlja.
Mještani zaseoka Rakići 1989. godine sagradili su crkvu Srca Marijina.
Na brdu Orljači nalazi se kapela Svetog Mihovila koja se koristila na blagdan sv. Mihovila te prigodom blagoslova polja na blagdan sv. Marka. Kapela ima dimenzije 4 x 3 metra, a sagrađena je 1899. godine.
Na biokovskom vrhu sv. Ilija visokom 1642 m nalazi se kapela svetog Ilije sagrađena 2000. godine na temeljima stare srušene crkve.
Preuzeto sa stranica Općine Zagvozd
.jpg)
Viber - sve informacije na jednom mjestu
